Kako bi mogli pravilno pratiti prognoze valova i uspješno planirati svoje surfanje, važno je poznavati osnove o valovima. Kako i gdje nastaju, kako putuju i što sve utječe na njihov izgled, visinu i snagu. 

Val je svako titranje koje se širi prostorom prenoseći energiju. Na moru, izvor te energije su oluje iznad oceana i mora koje pokreću ogromne količine vode, prenoseći energiju valova do obala na kojima se lome.

Valovi koji putuju na otvorenom moru i udaljavaju se od oluje će biti različite veličine i snage, ali zajednički naziv za cijelu tu skupinu valova koja dolazi iz istog smjera je swell. Najbliži hrvatski prijevod za to je dosta nespretan izraz mrtvo more ("mrtvo" jer nema više vjetra koji je proizveo valove) pa se u surfanju koristi engleski izraz.


Gdje nastaju valovi?

Jedna od najčešćih pogrešnih percpecija o surfanju na valovima, i valovima općenito, je da vjetar treba puhati na mjestu na kojem se surfa kako bi mogli postojati valovi. Razlog tome je jasan - u Hrvatskoj vidimo valove na moru isključivo kada su olujno jugo ili bura. Jadransko more je relativno maleno, ovdje valovi ne mogu daleko putovati i zato jesu vezani za lokalne uvjete (u krugu od nekoliko desetaka ili najviše stotina kilometara).

Rezultat toga je da se u Hrvatskoj zaista i može surfati jedino dok pušu vjetrovi, odnosno najviše do nekoliko sati nakon što prestane puhati i more se potpuno smiri. Kada valovi nastaju na takav način, to se naziva windswell i u surfanju je iznimka, a ne pravilo. Takvi valovi su nepravilniji, kraći i općenito lošiji za surfanje, a i sam vjetar najčešće odmaže kod lomljenja i izgleda valova.

Drugi izvor valova je groundswell i to su pravi valovi za surfanje. Takvi valovi su nastali stotinama ili tisućama kilometara daleko i zato su lokalni uvjeti potpuno neovisni o oluji koja je stvorila valove. Velika udaljenost koju ti valovi prolaze ih postepeno "ispravlja" i oni postaju dugačke i pravilne linije, a ne uzburkano, olujno more. Sve to omogućuje surfanje na velikim valovima, ali uz lijepo vrijeme i bez daška vjetra.

Na slikama ispod se vidi (ljubičastom bojom označena) oluja u sjevernoj Pacifiku koja šalje valove prema Havajima i Sjevernoj Americi. Nakon nekoliko tisuća kilometara savršeni valovi stižu na Pipeline na havajskom otoku Oahu.


Swell i prognoza valova

Swell je temelj prognoze valova za surfanje, a možemo mu definirati visinu, periodu i smjer. Visina swella se odnosi na visinu između najviše i najniže točke vala na otvorenom moru - a ne kada se lomi na obali. Mjere ju za to specijalizirane bove, a najčešće se izražava u stopama (1' = 30cm). Valovi jako variraju visinom unutar swella i zato se uzima prosječna visina najveće trećine valova u određenom vremenskom periodu - i to je visina swella koju vidimo na surferskoj prognozi. 

Kada valovi putuju morem, s vremenom se oni veći grupiraju zajedno i zato u pravilu najveći valovi, nama najzanimljiviji za surfanje, dolaze u grupi ili setu od 3 do 10ak valova - a najveći su oni u sredini seta. Koliko često će doći set je nemoguće predvidjeti, a to može biti od svakih nekoliko minuta do nekoliko desetaka minuta.

A post shared by Stab Magazine (@stab) on

Više od visine swella surfere međutim zanima stvarna visina (face height) vala kada se lomi. Iako ona jako ovisi o specifičnom reljefu dna (batimetriji) svakog surf spota, u pravilu će valovi u setovima biti do otprilike 50% veći od prognozirane visine swella. A teoretski najveći mogući val u najvećem setu može doseći i do 100% veću visinu od visine swella.

To znači da ako je prognoza swella npr. 1m, za očekivati je da će većina valova u setovima biti visine do 1.5m. A svakih nekoliko sati može doći i ekstremni set s najvećim valom visine sve do 2m.

Točno mjesto na kojem se određeni val lomi ovisi o reljefu dna, ali u pravilu će se lomiti na dubini od 1.3 x visine vala. Znači val visine 1m će se lomiti na dubini od otprilike 1.3m.

Iako je visina swella najvažniji element određivanja visine valova, nije i jedini - veliku ulogu ima i perioda vala, odnosno vremenski razmak između dva vala, izražen u sekundama. Valovi s većom periodom su pravilniji i snažniji, i zato najatraktivniji za surfanje. 

Sve od 2-3 sekunde do 10ak sekundi periode su u pravilu valovi nastali zbog lokalnog vjetra (windswell) i nisu idealni za surfanje, a za groundswell koji je prošao nekoliko tisuća kilometara perioda može biti i preko 20 sekundi. 

Valovi veće periode su i brži - brzina pojedinačnog vala je otprilike perioda vala x 3, izražena u čvorovima. To znači da val periode 10 sekundi putuje brzinom od 30 čvorova, a val periode 20 sekundi brzinom od čak 60 čvorova.

Zbog toga valovi s većom periodom imaju više energije, dublje "grabe" i zahvaćaju dno (zato se nazivaju "groundswell") - što znači i da će biti viši kada se lome. Za istu visinu swella valovi s dvostruko većom periodom mogu biti čak 50% veći. 

Zbog toga je perioda swella za visinu valova gotovo jednako važna kao visina swella, iako ju neiskusniji surferi vrlo često potpunu zanemaruju prilikom čitanja prognoze. Npr. ako je prognoza swella 1m i perioda 10 sekundi, možemo očekivati setove do 1.5m, ali ako je perioda 20 sekundi, valovi u setovima će biti visine čak oko 2.2m - što je ogromna razlika u izgledu i kvaliteti valova. 

More organised than you'll ever be. Peru @beneneill

A photo posted by Surf Magazine (@stab) on

Treći element prognoze swella je njegov smjer kretanja - izražen u stupnjevima. Što direktnije smjer swella "pogađa" obalu, to će valovi nailaziti na manje prepreka i zato će biti veći. Promjene smjera već i od 10° mogu značajno utjecati na visinu i kvalitetu valova, iako swellovi s većom periodom bolje podnose i veće otklone od optimalnog smjera. 

Ako je smjer swella više od 90° udaljen od optimalnog, valovi se najčešće neće ni lomiti na obali. Kada dva ili više swellova istovremeno putuje prema obali, valovi će se sudarati i to im može pogoršati kvalitetu. Zato sve moderne prognoze istovremeno prate i prikazuju više swellova.

A post shared by surf_porn (@surf_porn) on


Plima i oseka

Drugi presudan faktor za izgled i kvalitetu valova su morske mijene, odnosno plima i oseka. Uzrokuju ih gravitacijske sile kojima Mjesec i Sunce djeluju na vodene površine na Zemlji, kao i sama Zemljina rotacija. To ih čini, za razliku od prognoze swella i vjetra, potpuno predvidljivima, za svaki sat i dan u budućnosti.

Plima i oseka se izmjenjuju dvaput u jednom danu, i to točno svakih 6 sati, 12 minuta i 30 sekundi. Najčešće je jedna plima u danu veća od druge, a generalno su plime i oseke najveće za punog i novog Mjeseca. Najveći raspon plime i oseke u Hrvatskoj je oko 1m, što nema velik utjecaj na uvjete za surfanje, ali na obalama oceana je to najčešće oko 2m i više (u ekstremnim slučajevima raspon plime i oseke može biti i preko 15m).

Npr. swell visine 1m koji pogađa obalu dubine 2m će proizvesti potpuno drugačije valove nego kada je ta dubina 4m - odnosno valovi će se lomiti na potpuno drugom mjestu.

A photo posted by Surf Magazine (@stab) on

Utjecaj plime i oseke na uvjete za surfanje ovisi o svakom pojedinačnom surf spotu. Na nekim mjestima se valovi lome isključivo za vrijeme oseke, na nekima isključivo za vrijeme plime, a na nekima morske mijene nemaju velik utjecaj - i zato je lokalno poznavanje surf spota najvažnije.

Ali često su reef breakovi najbolji kada se more diže (od oseke prema plimi), beach breakovi su često najbolji točno između plime i oseke (mid tide), najveća plima će često "preplaviti" spot i smanjiti valove (ili se uopće neće lomiti ako je swell malen), a za vrijeme najveće oseke će se često cijeli val slomiti odjednom (closeout). 


Vjetar

Čak i kada su prognoza swella i visina mora savršeni za određeni surf spot, ne treba raditi "račun bez krčmara", odnosno lokalne vremenske prognoze. Prejak lokalni vjetar je uvijek problem za surfanje, ali blagi vjetar iz pravog smjera valove čini još boljima. Vjetar koji puše s mora prema kopnu se naziva onshore i nije dobar za surfanje, ali offshore - vjetar koji puše s kopna prema moru - je ono što surferi traže. 

Onshore vjetar puše valovima "u leđa", brže ih ruši i zato su ti valovi kraći i nepravilniji. Velike, pravilne tube je zato praktički nemoguće imati s takvim vjetrom. 

Offshore vjetar međutim pogađa valove "u lice" i "drži" vrh vala da se duže ne slomi. To valove čini strmijima, pravilnijima i moguće ih je duže surfati. Prejak offshore vjetar također nije dobar jer jak vjetar u lice otežava pedlanje i hvatanje valova, a može i predugo "držati" val pa se on neće slomiti sve do same obale. 

Crossshore je naziv za vjetar koji puše uzduž obale i najčešće kvari kvalitetu valova, iako to ovisi i o svakom pojedinom surf spotu.

Na slikama ispod su primjeri offshore (lijevo) i onshore (desno) uvjeta. 

A photo posted by Surf Magazine (@stab) on

A post shared by Klemen (@mowgliii) on


Gdje pratiti prognozu za surfanje?

Specijalizirane prognoze za surfanje su jako napredovale posljednjih godina i sada je moguće vidjeti sve podatke o swellu, morskim mijenama i lokalnom vjetru na jednom mjestu - za tisuće surf spotova na svijetu. Meteorološke karte, praćenje oluja i webcamovi su također sve dostupniji. 

Najbolja surf prognoza je vjerojatno Magicseaweed, s najvećom bazom surf spotova, njihovim opisom, fotografijama i detaljnom prognozom. Zatim su popularni i Surfline (nešto manje orijentiran na Europu), Surf-forecast.com (jedini koji ima prognozu valova i za Medulin, iako često nije najtočnija) i Windguru (primarno za windsurf i vjetrove, ali ima i prognozu valova).